OGLAS

Faceboook Tweeter RSS

Utjecaj fizičke aktivnosti na ljudsko tijelo - uvod

07.08.2016.

Autor: Rino Podreka

- Poštovani čitatelji rukometnog portala Mago di Umago,

današnje moderno društvo prolazi kroz značajne promjene koje se odvijaju svakim danom sve brže, mogli bismo reći da eksponencijalno rastu. U zadnjih sto godina, stil i način života promjenio se do neprepoznatljivosti.

Motorizacija, robotizacija, kompjuterizacija i globalizacija neki su od procesa koji su ubrzali svijet, rasteretili čovjeka, olakšali poslove i povezali ono što se nekada smatralo nepremostivim. Ti su isti procesi rezultirali potrebom čovjeka da se što manje fizički kreće jer su mu omogućene prividno bolje alternative. 

Životni se ritam čovjeka ubrzao, a on se počeo sve više oslanjati na dostupnu tehnologiju, od pojave širenja televizije '50.-ih godina do danas – kada gotovo svako kućanstvo ima računalo–pružena nam je prilika da sve više svojih potreba možemo zadovoljiti iz udobnosti vlastitog doma sa što manje fizičkog napora. Vidljivo je da se ljudi danas sistematično sve manje i manje kreću, međutim, teško nam je usporediti to sa situacijom koja je vladala prije 40-60 godina budući da se tada nisu provodile studije vezane za tu problematiku. 

Imajući na umu sve do sada navedeno možemo slobodno reći da se opravdano današnji, zapadnjački način života naziva sedentarnim. Sedentarni način života određuje količina sjedenja (ili mišićne neaktivnosti) tijekom dana – vožnja u automobilu, liftu, pokretnim stepenicama, sjedenje za računalom  na poslu ili gledanje televizije kada smo kod kuće, tjelesna aktivnost za većinu populacije polako postaje obaveza. 

Tjelesna neaktivnost ne znači potpuno nestajanje mišićne aktivnosti, već je ta aktivnost premala ili toliko rijetka da ne predstavlja dovoljan podražaj za različite organe kako bi se održala njihova stuktura, funkcija i regulacija. Budući da se ljudsko tijelo, kako bi optimalno funkcioniralo, mora kretati, vidljivo je da ovakav način života sa sobom nosi brojne probleme. 

Istraživanja su pokazala postojanje veze između različitih bolesti i tjelesne neaktivnosti; sarkopenija, smanjena koštana masa, osteoporoza, povećani rizik od fraktura, pojava bolova u križima i vratu, povišeni krvni tlak, koronarne bolesti srca, povećava se rizik od moždanog udara, raka i kognitivnih poremećaja uslijed starenja. 

Drugi problemi koji se javljaju zbog nedostatka tjelesne aktivnosti su gojaznost i prekomjerna tjelesna težina, poremećaji kod razvoja djece (pojava ravnog stopala, krivo držanje, smanjena funkcija sustava za kretanje), ubrzano starenje organizma, itd. 

Tjelesna aktivnost predstavlja bilo kakvo pokretanje tijela vlastitim skeletnim mišićima što rezultira potrošnjom energije iznad razine u mirovanju. Ako na zdravlje gledamo kao na postojanje energije i potencijala za preživljavanje, te različite psihofizičke dosege, možemo reći da umjerena količina tjelesne aktivnosti djeluje na unapređenje zdravlja povećanjem kvalitete strukture i/ili funkcionalnog kapaciteta odgovarajućih organa.

Cilj kolumne je ukazati na probleme prouzročene tjelesnom neaktivnošću, pružiti rješenja na iste te time objasniti kritičnu važnost koju ima tjelesna aktivnost za ljudski organizam. 

 

O autoru:

Rino Podreka rođen je 18.11.1985. u Rijeci. Profesionalno se bavio rukometom do 2008. godine kada se odlučuje posvetiti usavršavanju fizičke pripreme sportaša. Dvije godine boravi u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Rusiji, Sloveniji i Bugarskoj gdje proučava rad sa sportašima. Svoje znanje usavršava na raznim tečajevima tjelesne i mentalne pripreme sportaša, te prisustvuje raznim predavanjima vrhunskih svijetskih trenera i profesora kineziologije. Od 2010. bavi se sportskom pripremom sportaša (rukomet, odbojka, košarka, nogomet, triatlon, borilački sportovi, tenis i hokey) i rekreativaca, te od 2015. zadužen je za pripremu i rehabilitaciju u MRK Umag.

 

foto: Mago di Umago

OGLAS